spot_img
spot_img

Država sedam godina koči udar na korupciju

spot_img
spot_img
spot_img
spot_img

Agencija za borbu protiv korupcije BiH pokrenula je izmjene i dopune zakona kojim je definisan njen rad, da bi primorala druge institucije da sarađuju s njom, ali i da bi uopšte znala šta da radi sa prijavama za korupciju koje stižu na njenu adresu.

Taj potez na plastičan način opisuje koliko su institucije BiH daleko od efikasne borbe protiv korupcije, koju svakodnevno najavljuju naveliko i naširoko. Zanimljivo je da je Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije usvojen još u decembru 2009. godine, a da je tek sada zatražena njegova izmjena. Da je sve na klimavim nogama svjedoči i podatak da je tek dvije godine poslije usvajanja zakona uspostavljeno rukovodstvo Agencije za borbu protiv korupcije, kada je i počela da zvanično funkcioniše.

U Agenciji za borbu protiv korupcije kazali su da im najveću glavobolju zadaju nedorečenosti dijela zakona u kojem je navedeno da su sve institucije obavezne da sarađuju sa njima, a da pri tome nije definisano šta će se dogoditi ako to odbiju.

– Praktično, navedeno je da je nešto obavezno, ali ne postoji mehanizam koji obavezuje institucije da postupe prema tom članu zakona – pojasnili su u Agenciji za borbu protiv korupcije.

Nedorečenost je očigledna i u dijelu zakona koji tretira postupanje na osnovu prijava korupcije koje dobijaju. U zakonu je navedeno da Agencija postupa na osnovu prijava sa indicijama koruptivnog ponašanja, ali nigdje nije navedeno na koji način i šta konkretno treba preduzeti kada dobije prijave. Pored toga, Agencija nema način da dobije povratne informacije o tome šta je urađeno na osnovu prijava proslijeđenih nadležnim institucijama.

– Agencija je do sada, što je jedino moguće po sadašnjem zakonu, analizirala prijave i prosljeđivala ih nadležnim pravosudnim organima na postupanje – rekli su u Agenciji za borbu protiv korupcije.

Na njihovu adresu u 2016. godini stiglo je 139 prijava korupcije, a neke od njih su obradili i proslijedili nadležnim institucijama. Rukovodstvo Agencije za borbu protiv korupcije je posebno apostrofiralo paradoks koji će pokazati izvještaj o njihovom radu za 2016. godinu, u kojem je navedeno da su ispunili sve obaveze, a podaci sa terena ukazuju na to da je stopa korupcija na istom ili čak na višem nivou nego ranije. Taj primjer, kažu u Agenciji, najbolje ilustruje ovlašćenja koja imaju u borbi protiv korupcije.

Predsjedavajuća Komisije za izbor i praćenje rada Agencije za borbu protiv korupcije u prošlom sazivu Parlamenta BiH Dušanka Majkić kaže da je i tada ukazivala na probleme u vezi sa zakonom.

– Zakon je usvojen kao posljednji uslov za liberalizaciju viznog režima. Napravljen je zbrda-zdola da bi ispunili uslov. Pokušala sam da pokrenem izmjene zakona da bi barem riješili neke nedorečenosti, ali Evropska komisija nije dozvolila ni da crta bude promijenjena – kaže Majkićeva i dodaje da svako želi da se izvuče i da svi pričaju o korupciji, a niko ne djeluje.

Član ove komisije u aktuelnom sazivu Mirsad Isaković kaže da je problematičan zakon jer institucije niko ne može natjerati da daju podatke koje zatraži Agencija za borbu protiv korupcije.

– Moraju postojati krivične mjere za one koji ne ispoštuju njihove zahtjeve i ko svjesno opstruiše – kazao je Isaković.

Direktor Antikorupcijske mreže organizacija civilnog društva u BiH Eldar Karić nedavno je istakao da su podaci o raširenosti korupcije koje posjeduje nevladin sektor poražavajući i gori nego prethodnih godina, te da malo institucija radi svoj posao.

Prvi koraci

U Agenciji za borbu protiv korupcije BiH ističu da je njihova radna grupa napravila radnu verziju izmjena zakona, koje bi trebalo da budu usaglašene sa rukovodstvom. Nakon toga izmjene će biti upućene parlamentarnoj Komisiji za izbor i praćenje rada Agencije za borbu protiv korupcije, nakon čega od komisije očekuju da prijedlog uputi u parlamentarnu proceduru.

spot_img

Повезано

spot_img
spot_img

Последње вијести

spot_img
spot_img