Više od polovine građana BiH živi u inostranstvu

Po popisu iz 2013. godine, koji Republika Srpska ne priznaje, BiH ima 3.531.159 stanovnika, dok u dijaspori živi gotovo dva miliona.

U krugu zemalja regiona, pa i šire, koje imaju najbrojniju dijasporu nalazi se i Bosna i Hercegovina. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, van granica BiH živi više od 1.671.000 ljudi koji vode porijeklo odavde. Ako se uzmu u obzir i njihovi potomci onda je, kako se procjenjuje, broj iseljenika iz BiH daleko veći, doseže gotovo dva miliona.

Po rezultatima poslednjeg popisa iz 2013. godine, koje je objavila Agencija za statistiku BiH, a koje Republika Srpska ne priznaje, BiH ima 3.531.159 stanovnika. Ukoliko taj broj uporedimo sa brojem iseljenika, ispada da više od polovine građana BiH živi u svijetu, uglavnom u zemljama Evropske unije.

Prema dostupnim podacima, stanovnici BiH najčešće se iseljavaju u Njemačku (u tu zemlju je samo u vrijeme ratnih dešavanja stiglo više od 300.000 izbjeglica iz BiH), a potom u Austriju, Srbiju i Hrvatsku. Kad su u pitanju skandinavske zemlje, bosanskohercegovačka dijaspora najbrojnija je u Švedskoj.

Trend iseljavanja iz BiH ne samo da nije zaustavljen nego je u stalnom porastu. Na taj problem ukazuje i Mirhunisa Zukić, predsednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, dovodeći ga, između ostalog, i u vezu sa (ne)održivim povratkom izbjeglih i raseljenih. „Od 2013. godine iz BiH je otišlo više od 172.100 osoba. Tokom 11 mjeseci prošle godine zemlju je napustilo oko 21.000 građana, odnosno 6.562 porodica. Samo za šest mjeseci Posavina je ostala bez 10.000 svojih stanovnika”, kaže Zukićeva i napominje da se trajno iseljavaju čak i povratnici, „nezadovoljni sporim i neadekvatnim načinom sprovođenja procesa povratka izbjeglih i raseljenih”.

Očekujemo, kaže Zukićeva, da će nova vlast u BiH uraditi nešto više u pogledu održivog povratka, ali i „generalnog poboljšanja životnih uslova svih građana kako više ne bi imali potrebu da zbog ekonomskih razloga i egzistencijalnih problema odlaze iz zemlje”.

Iako je od završetka rata prošlo više od 23 godine, u BiH, prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, status interno raseljenih još uvijek ima više od 90.000 osoba, ili 32.135 porodica. Najveći broj njih živi u kolektivnim centrima širom zemlje, a ima ih 121.

Paralelno sa iseljavanjem stanovništva, BiH se suočava i sa sve značajnijim povećanjem broja građana koji se odriču matičnog državljanstva, što bi, kako primjećuju demografi, za tu zemlju u kojoj više ljudi umire nego što se rađa, moglo predstavljati veliki problem.

U periodu od 1996. pa do kraja 2018. godine državljanstva BiH se odreklo više od 81.000 građana, što je ravno broju stanovnika jednog grada. Rekordan broj odricanja od državljanstva BiH zabilježen je 2003. godine, kada je ispis zatražilo 9.070 građana. Nakon toga smanjivao se broj zahtjeva, da bi se situacija znatno promijenila 2016. godine, od kada se bar jedan građanin BiH dnevno odrekne svog državljanstva.

Zahtjev za ispis iz knjige državljana BiH većina građana podnijela je radi sticanja državljanstva Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

(politika.rs)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *