Brčko i Tuzla bez autoputa

Bosna i Hercegovina uskoro treba ući u pregovore sa Srbijom oko gradnje autoputa Sarajevo – Beograd. Inicijativa da ta trasa mora ići preko Tuzle – budući da je ovo najmnogoljudniji kanton, ali i povezuje Sarajevo sa četiri granična područja – nije dobila potrebnu većinu u Parlamentu Federacije BiH.

Put će tako ići kroz Višegrad, odnosno Romaniju koja broji tek nekoliko hiljada stanovnika za razliku od regije Sjeveroistočna Bosna i Posavina koje broje milion stanovnika, a koje su u prošloj godini izvezle oko 100 miliona eura vrsta robe u Srbiju.

Tuzlanski kanton kao okosnica privrednog razvoja, ali i poveznica sa četiri granična grada – Bijeljinom, Orašjem, Distriktom Brčko i Zvornikom – ponovo će ostati slijepo crijevo u Bosni i Hercegovini u smislu nepovezanosti niti sa Sarajevom niti s Beogradom.

Poslanik u Skupštini Tuzlanskog kantona Dževad Hadžić smatra da je Tuzli učinjena ogromna politička nepravda.

“Vidimo da u ovom dijelu kampanje koji je na snazi u Srbiji šalju se političke poruke da se poveže Sandžak sa Sarajevom, odnosno Južna Hercegovina s Beogradom. Za nas iz Tuzlanskog kantona to je neprihvatljivo. Smatramo da Tuzlanski kanton kao okosnica privrede mora imati autoput preko Tuzlanskog kantona”, naglašava Hadžić.

Trasa autoputa Sarajevo Beograd prolaziće, onako kako se zagovara, preko Višegrada. To će značiti da bi dio kroz Bosnu i Hercegovinu, gotovo cijelom dužinom, prolazio kroz Republiku Srpsku, odnosno najvećim dijelom kroz Srbiju.

“Ovdje se ne radi samo u Tuzli. Ovdje se radi i o Bijeljini, odnosno cijeloj Sjeveroistočnoj Bosni. Mislim da je ovo, na jedan način, kažnjavanje Bijeljine i mjesta koja nisu naklonjena njemu. Smatram da je kažnjena i Posavina jer ni HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) nije glasao da autoput ide preko Tuzlanskog kantona”, navodi poslanik u Parlamentu Federacije BiH Mahir Mešalić.

Da je trasa autoputa išla kroz Tuzlu velike koristi bi imala i privreda. Samo u prošloj godini Tuzlanski kanton izvezao je u Srbiju robe 76 miliona evra, najviše iz Bosne i Hercegovine. Brčko koje je naslonjeno na Tuzlu oko tri miliona evra, a Bijeljina koja bi takođe bila granično područje između BiH i Srbije ekonomski sve je jača i to s 10 miliona evra izvoza u Srbiju.

“Radi se o gradnji Y kraka koji bi povezivao Sarajevo, Tuzlu, Bijeljinu i Brčko. Ta studija je već ranije urađena i pokazala je sve ekonomske opravdanosti izgradnje autoputa preko Tuzle. Uostalom, i federalni premijer Fadil Novalić rekao je na posljednjem susretu sa privrednicima da je stav federalne Vlade da put Sarajevo – Beograd mora ići kroz Tuzlanski kanton. Ekonomski pokazatelji pokazuju kuda treba ići put Sarajevo – Beograd”, smatra predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla Nedret Kikanović.

Visoka cijena nacionalne neopredjeljenosti

Ne treba zanemariti ni činjenicu da je tuzlanski aerodrom – i prema broju putnika i povezanosti kako s Hrvatskom tako i sa Srbijom – vodeći u BiH. Putnici iz Sarajeva i Beograda koji žive u zapadnoj Evropi gotovo svakodnevno stižu u Tuzlu kako bi lakše putovali u zemlje koje su im danas matične.

“Posmatrajući strukturu putnika uvidjeli smo da je oko 70 posto putnika iz BiH, a 40 posto putnika iz Srbije i Hrvatske. Mislim da će ovim, što autoput ne prolazi kroz Tuzlu, velik broj putnika biti oštećen. Da autoput ide kroz Tuzlu infrastruktura bi bila daleko bolje riješena, ali i Sarajevo puno bolje konektovano na Beograd i Zagreb”, kaže za RSE direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla Rifat Karasalihović.

Zašto je Tuzla zanemarana, pitanje je na koje svi traže odgovor.

Mirsad Gluhić, ministar saobraćaja u Vladi Tuzlanskog kantona, smatra da je to politička odluka u kojoj Tuzla – ovakva kakva je, multikulturalna i politički neopterećena – sada plaća najskuplju cijenu zbog svoje nacionalne neopredjeljenosti.

Gluhić na odluku Parlamenta Federacije BiH odgovara činjenicama o prednostima koje bi bile značajne za cijelu državu.

“Slobodno mogu reći da bi privreda 100 odsto bila stavljena u funkciju. Jer, znamo šta ima Orašje, znamo čime raspolaže Brčko distrikt, Bijeljina nas je oduvijek hranila, a da ne govorimo o zvorničkoj regiji”, riječi su Gluhića.

Gradnja autoputa Sarajevo – Beograd tek ulazi u pregovore kao jedan veliki međunarodni projekt koji će ponovno povezati dvije zemlje.

Pitanje je kada će i može li takav projekt uopšte zaživjeti zbog brojnih političkih previranja u ove dvije zemlje. Tuzla je tu mogla odigrati ključnu ulogu kao grad neopterećen nacionalnim podjelama, već isključivo privrednim razvojem kako sa Srbijom, tako i s Hrvatskom.

Sagovornici RSE složni su da je baš to bolna tačka Tuzle u nikad više nacionalno podijeljenoj zemlji, kakva je Bosna i Hercegovina.

 

 

 

(RSE/rtvbn.com)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *