Kada je vulkan pobio konje: Priča o nastanku bicikla

1818. godine Baron Karl fon Drais iz Badena patentirao je mašinu na dva točka pod nazivom “Laufmaschine”, odnosno “mašina za trčanje”. Sastojala se od dva točka spojena drvenom šipkom koji su se nalazili ispod sjedišta i drški za ruke. Vozač je ovu mašinu pokretao odgurivanjem nogama od tla. Bio je to prvi bicikl.

circa 1905. godina

Ali, ovaj izum, kao i mnogi drugi u ljudskoj istoriji, nije rođen iz dosade već iz potrebe. Drais je tražio odgovarajuću zamjenu za konje koji su umrli od gladi zbog vulkanske zime koju je izazvala erupcija vulkana Tambora 1815. godine. Ova erupcija smatra se jednom od najvećih u pisanoj istoriji, a imala je toliki uticaj na globalnu klimu, da se 1816. godina i danas naziva “godina bez ljeta”.

1850. godina

Do danas je nepoznato ko je prvi dodao lance i pedale na prednji točak “velosipeda”, ali bila je to veoma bitna inovacija. Bio je to dokaz da vozilo na dva točka može da se pokreće dok se na njemu održava ravnoteža.

Kada je strah od pada vozača savladan, svi su željeli da idu brži. Najjednostavniji način da se to omogući bio je da se poveća prečnik prednjeg točka. Za to, bilo je neophodno da se drveni točkovi, koji su do tada bili u upotrebi, zamjene sa metalnim, te da se praznina u njima popuni zategnutom žicom. Sada je veličinu točka ograničavala samo dužina nogu vozača.

Prvo svjetsko takmičenje u biciklizmu, Berlin, 1889. godina

Nova vrsta bicikla sa ogromnim prednjim točkom i nesrazmjerno malim zadnjim popularno je nazivana “truckalo” – metalni točkovi i nedostatak bilo kakvih amortizera nisu omogućavali baš najudobniju vožnju.

Biciklistička trka u Njujorku, 1890. godina

Biciklističke trke u to vrijeme bile su prilično opasne – pad sa sjedišta mogao je uzrokovati ozbiljne povrede. Ubrzo, raste potražnja za biciklom koje će omogućiti ljudima velike brzine uz sigurnu vožnju.

Lančani prenos omogućio je upravo to. Džon Kemp Starli predstavio je 1885. godine bicikl pod nazivom “Rover Safety bicycle”. Bio je to prvi masovno popularan bicikl na kome je lančani prenos spajao pedale sa zadnjim točkom, kao i prvi koji je omogućavao direktnu kontrolu prednjeg točka. Ujedno, imao je i točkove slične veličine.

Dama sjeda na svoj bicikl, 1890. godina

Do ranih 1890-tih, proizvođači širom svijeta dodavali su i gumu na svoja bicikla, čime je utvrđen izgled koji je, više-manje prepoznatljiv i danas.

Trka s vozom, circa 1896. godina

Bicikl je i u 21. vijeku najomiljenije sredstvo prevoza za milione ljudi. Koristi se u sportu, kao vid rekreacije, za čisto uživanje, posao, kao prevozno sredstvo.

A možda ne bi ni postojao da nije bilo jedne erupcije vulkana.

 

“Uvijek osedlan konj koji ne jede ništa”

                                                                                                                 -reklama za bicikl, 1864. godine

 

 

 

 

 

 

(mashable.com/nula49.com)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *